Šta (ne)primenjujemo u pripremi za dojenje

pripremi

Dok smo još trudne, bitno je da počnemo da se pripremamo za dojenje. Da utvrdimo osnove kako se stvara mleko, šta povećava, a šta umanjuje količine mleka.

Dok smo trudne, dobijemo i neke savete kako da se fizički pripremamo za dojenje. Ti saveti su većinom iz knjiga od pre 3o i kusur godina i danas se smatraju zastarelim.

Ipak, ne želim da sve svedem na prethodnu rečenicu, već bih da vam objasnim koje su manjkavosti ili nedostaci tih saveta.

Savet br. 1: grubo trljanje bradavica da bi ogrubele

Kad pitate trudnice zašto to rade, sve su jedinstvene u odgovoru: da bi bradavice ogrubele, te da dojenje manje boli (primećujete kako se podrazumeva da dojenje boli?).

Tu bih volela da razjasnimo par stvari.

Prva se odnosi na osetljivost dojki. Naime, većini trudnica je jedan od simptoma (a nekad i prvi) trudnoće bila osetljivost dojki. Mnoge buduće mame ne mogu mesecima da nose grudnjak, svaka tkanina im smeta.

Zašto se to dešava? Pa zbog visokog nivoa estrogena u telu. To je onaj hormon zbog kojeg nam kosa izgleda fenomenalno. Ali zbog kojeg i nosimo dojke “na izvol’te” tokom trudnoće.

I tu vas pitam – ako je povećana osetljivost uzrokovana hormonom koji kulja kroz naš krvotok, kako će spoljašnje trljanje učiniti da se taj hormon (unutar tela) umanji?

Pa, nikako.

A šta može biti epilog toga? Uklanjanje zaštitnog sloja, oštećivanje kože bradavice i stvaranje rana (koje znamo pod nazivom ragade). A ragade su potencijalna mesta gde spoljni agensi mogu da prodru u dojku i stvore upalu (iliti mastitis). I to i pre porođaja.

Pa da li nam onda to treba? Ostavljam da same donesete zaključak.

Savet br. 2: izvlačenje bradavica

Nema trudnice koja u nekom periodu, a najčešće pri kraju trudnoće, nije zagledala svoje grudi i bradavice i, u najvećem broju slučajeva, došla do zaključka da su ravne.

A taj zaključak vodi narednom – da neće moći da doji.

Nekad joj je taj zaključak i nametnut.

Tada se budućoj mami savetuje da posle 37.nedelje (zbog straha od prevremenog porođaja – još jedan mit, al o njemu drugom prilikom) izvlači bradavice i tako se priprema za dojenje (postoje, da mogućnosti da se uvučene bradavice tretiraju i izvlače, ali to su veoma retki slučajevi i zahtevaju individualni pristup).

Tokom trudnoće, žlezdano tkivo se uvećava. To dovodi to rastezanja kože dojke, a u jednom momentu, kad ne može više, počne da se rasteže i koža bradavica. I one se zaravnjuju.

Kako ćemo učiti u narednim lekcijama i kroz naredne tekstove, beba ne sisa bradavicu već areolu (taman krug oko same bradavice). Stoga je manje bitno da li je bradavica ravna, ispupčena ili uvučena. To više znači novopečenoj mami, pa pogotovo ako je prva beba u pitanju, kad usled nesigurnosti se pomalo usteže da barata sa bebom – da se beba i pored naše nespretnosti lakše uhvati na dojku i da se zadrži na njoj.

Oblik bradavice nije kontraindikacija za dojenje.

Čim placenta izađe iz materice, smena hormona utiče da se obe već malo ispupče. Posle nekoliko dana/nedelja podoja, beba će već svojim ustima i stvaranjem vakuuma, izvući dodatno bradavice.

Savet br. 3: mazanje bradavica kapima D vitamina/lanolinom/po izboru

Još jedan od saveta radi preveniranja ragada.

Ovo je po principu – nit’ pomaže, nit’ odmaže. Oko areole ste sigurno već primetili neke tačkice – to su žlezde koje luče sebum koji je po sastavu kao lanolin. Tako da mi taj zaštitni sloj već imamo na bradavicama.

Ipak, ukoliko su vam bradavice iritirane, crvene, suve, možete primenjivati lanolin ili čist pantenol da bi ih hidrirali, ali i da bi se umirile.

One thought on “Šta (ne)primenjujemo u pripremi za dojenje

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *